Blog
Šta treba znati o
iznenadnom gubitku
sluha i akustičkoj traumi
Pucajuća automobilska guma, udarac u uho – to su stvari koje se dese bez najave, u trenutku i mogu uzrokovati akustičku traumu. Iznenadni gubitak sluha, s druge strane, ne samo da može da se desi neočekivano, već i naizgled bez ikakvog shvatljivog spoljašnjeg uticaja. Predstavljamo vam četiri činjenice koje vrijedi znati o akustičkoj traumi i iznenadnom gubitku sluha.
Akustička trauma
„Akustička trauma se definiše kao iznenadni gubitak sluha nakon glasnog efekta signala. Primjeri za to su pirotehnička sredstva ili pucnji“, objašnjava doktor otorinolaringologije Ginter Klampfer. Štetni zvuk djeluje u veoma kratkom vremenskom periodu od jedne do tri milisekunde. Drugi oblici gubitka sluha su, na primjer, eksplozijska trauma ili akutna akustička trauma, od kojih obje zahtijevaju produženo izlaganje buci. Ušni kanal i bubna opna nisu zahvaćeni u slučaju akustičke traume.
1. Kako buka može oštetiti sluh?
„Buka prvenstveno oštećuje unutrašnje uho“, objašnjava dr Klampfer, „buka uništava dlakaste ćelije u pužnici.“ Cochlea, obično poznata kao pužnica, je dio unutrašnjeg uha čiji oblik podsjeća na kućicu puža. Ovaj dio je odgovoran za stvarnu percepciju zvuka. Oštećene dlakaste ćelije u pužnici na kraju dovode do poremećaja u njenom funkcionisanju.
2. Koji su simptomi akustičke traume?
Tipičan simptom akustičke traume je osjećaj da je uho zapušeno – uglavnom praćen akutnim gubitkom sluha, nakon vrlo kratkog izlaganja buci. U zavisnosti od okidača, jedno ili oba uha su pogođena. Visokofrekventno zujanje u ušima, tinitus, često se javlja kao prateći simptom.
3. Kako ljekar postavlja dijagnozu?
ORL ljekar dijagnostikuje da li postoji akustička trauma pomoću tonskog audiograma. Ovo određuje jačinu zvuka i frekvenciju na kojoj pacijent tek počinje da čuje zvuk. Mjerenje koristi dvije putanje preko kojih zvuk dolazi do unutrašnjeg uha spolja: provodljivost vazduha od spoljašnjeg uha kroz srednje uho do unutrašnjeg uha i koštanu provodljivost, u kojoj se zvuk prenosi direktno spolja u unutrašnje uho preko kostiju lobanje. Ukoliko su oba praga sluha ista, može se isključiti oštećenje srednjeg uha i uzrok može biti oštećenje sluha.
4. Šta da radim u slučaju akustičke traume?
Ostanite smireni! Liječenje akustičke traume zavisi od toga koliko je uho oštećeno. Ovo svakako treba da razjasni ljekar – koji će tada takođe odlučiti koja terapija ima smisla. Korisna terapeutska mjera je tretman infuzijom kortizonom. Ona može podržati oporavak oštećenih dlakastih ćelija.
Iznenadni gubitak sluha
Prema riječima ORL ljekara Gintera Klampfera, iznenadni gubitak sluha se definiše kao iznenadno smanjenje sluha koje je zapravo uvijek samo na jednoj strani. Tinitus (zviždanje i šištanje u zahvaćenom uhu) često ga prati, kao što je slučaj sa akustičkom traumom. Izraženost iznenadnog gubitka sluha varira i danas je za medicinu još uvek misterija. Jedan od razloga za to je taj što je unutrašnje uho jedan od najtežih organa za ispitivanje u ljudskom tijelu. Prema trenutnom stanju, pretpostavlja se da je iznenadni gubitak sluha uzrokovan virusnim zapaljenjem. U mnogim slučajevima, sluh se vraća ponovo u normalu. Gubitak sluha se javlja prvenstveno kod djece i odraslih srednjih godina bez znakova bolesti. Uzroci mogu biti iznenadne fluktuacije pritiska ili ekstremna fizička opterećenja, što povremeno dovodi do pucanja membrane „okrulog prozora“ između unutrašnjeg i srednjeg uha.
1. Kako da prepoznam iznenadni gubitak sluha?
Simptomi iznenadnog gubitka sluha mogu varirati po težini. Gubitak sluha obično se javlja na jednom uhu, ali ne mora postojati poseban okidač. U prvih nekoliko sati može doći do jakog zujanja u ušima ili osjećaja pritiska u zahvaćenom uhu. Ponekad ga može pratiti vrtoglavica. Međutim, klasični bolovi u ušima nisu simptom. Ukoliko postoji osjećaj bola u jednom uhu, to uvijek ima drugačiji uzrok i ukazuje na drugačiju kliničku sliku – kao što je npr. upala.
2. Kako ljekar dijagnostikuje iznenadni gubitak sluha?
Ukoliko doživite iznenadni gubitak sluha, potražite medicinsku pomoć što je prije moguće. ORL ljekar može pomoću mikroskopije uha i tonskog audiograma utvrditi da li je u pitanju iznenadni gubitak sluha ili je prisutna neka druga bolest. Ovaj metod se koristi za provjeru jačine zvuka na kojoj pacijent percipira tonove čujnog frekventnog opsega. Na ovaj način se može utvrditi područje i težina oštećenja sluha.
3. Koliko obično traje iznenadni gubitak sluha?
Da li ćete se i koliko brzo oporaviti nakon iznenadnog gubitka sluha zavisi od različitih faktora. Kod mnogih pacijenata sluh se vraća spontano u roku od deset do četrnaest dana. Odgovarajuća terapija statistički poboljšava rezultate, ali može biti i neefikasna u pojedinačnim slučajevima. Međutim, šanse za izliječenje su dobre ukoliko terapija počne u roku od četiri do pet dana, ukoliko iznenadni gubitak sluha nije ozbiljan ili ukoliko postoji tendencija oporavka u prvih nekoliko dana.
4. Šta mogu učiniti u slučaju iznenadnog gubitka sluha?
„Iznenadni gubitak sluha nije hitan, već slučaj u kome treba požuriti“, navodi dr Klampfer. I dalje bi trebalo da se obratite ljekaru što je prije moguće. Visoke doze kortizona treba primijeniti u roku od nekoliko dana – injekcija se vrši intravenozno ili, u ekstremnim slučajevima, direktno u srednje uho. Jednoznačna prognoza je teška. Postoji veoma visoka stopa spontanog izliječenja bez lijekova. Sluh se takođe može ponovo poboljšati tokom dužeg vremenskog perioda nakon terapije.
Moglo bi Vas zanimati:
Savjeti i iskustva korisnika
Koliko glasno
je preglasno?
Stalno smo okruženi pozadinskom bukom – kako nastaje buka, kakve efekte ima na tijelo i um i kako se suprotstaviti velikoj jačini zvuka?
Pročitajte višeSluh i tehnologija
Kako poboljšati
zdravlje uha i smanjiti
rizik gubitka sluha
Svjetski dan uha i sluha podsjeća nas koliko je zdravlje uha važno, ali i uči kako prevenirati gubitak sluha koji je važan za kvalitet života.
Pročitajte više